Trazimo dopisnike
Mladi ste, ambiciozi, zeljni timskog i volonterskog rada. Prijavite se na konkurs za dopisnike. Trenutno nam je potreban po jedan dopisnik sa svih univerziteta u Bosni i Hercegovini, te jedan dopisnik koji studira na jednom od univerziteta u inostranstvu. Apliciranjem na ovaj konkurs vi prihvatate sljedeca pravila:
- da cete nas redovno obavjestavati o dogadjanjima na vasim univerzitetima,
- da cete biti aktivni;
- da cete udovoljavati razumnim zahtjevima administratora studentskog centra;
- da cete stititi ugled i cast naseg centra
Ukoliko prihvatate navedena pravila, putem e-maila studentskiportal@live.com posaljite nam sljedece podatke:
Ime, Prezime, Datum i mjesto rodjenja, Univerzitet i fakultet na kojem se obrazujete, godinu studija , vas email, broj telefona (nije obavezno ali je preporucljivo), i neke dodatne informacije (ukoliko ste bili clan neke organizacije itd...)
Vasa aplikacija bit ce obradjena u roku od 10 dana, te cete biti obavjesteni o vasem statusu.
Napomena: ovaj posao posebno je povoljan za studente zurnalistike i komunikologije zbog stjecanja prakse za buduce zaposlenje.
Lijep pozdrav,
Administrator
Nemoral u vlasti
Autor: ABAZOVIC Asim
„Kada olos zagospodari, plemeniti propadaju, kada se mali uzdignu, veliki biva ponizen, kada pokvarenjaci zavladaju, nejcestitiji propadaju“.H.K.Pruscak
Postovani citaocu!
Vjerujem da su vam dobro poznate osobine nasih danasnjih vladara, koje cu nesto kasnije nabrajati i o istim govoriti, a sad, navescu vam osobine, prozete Islamom, koje bi, prema Hasanu Kafiji Pruscaku, bosanskom Aristotelu, idealni vladar u svom karakteru trebao da ima, pa izvolite, sami izvrsite komparaciju. Dakle Pruscak navodi sljedece osobine idealnog vladara: ucenost i mudrost, obrazovanost, pravednost, dobrota i razumnost, smisao za kompetenciju, smisao za prijateljstvo, smisao za moralno ispravno i eticki dobro kod selekcije u izboru drzavnih funkcionera. Dalje Pruscak kao osobinu idealnog vladara navodi i njegov smisao da cijeni i postuje ucenjake i one koji se mole (za njega), da pridobije njihova srca svojim dobrocinstvom i naklonoscu i da se koristi njihovim blagoslovom, savjetovanjem, misljenjem i njihovim planiranjem, da se oslanja na njihove rijeci vise nego na rijeci drugih, jer od njih ne dolazi izdaja niti prevara i nije se nikada culo (za takvo nesto). Iz Pruscakovih osobina idealnog vladara vidimo kakav bi vladar (narocito vladar muslimanskog drustva, poput naseg u Bosni i Hercegovini) zapravo trebao da bude. Naravno nista na svijetu nije i ne moze biti savrseno, pa tako ni vladar, ali bi njegov karakter trebao popunjavati bar osnovne osobine Pruscakovog „idealnog vladara“ a pod tim podrazumjevam ucenost i mudrost, obrazovanost, pravednost, dobrotu i razumnost te smisao za prijateljstvo. Da li nasi danasnji vladari u svom karakteru posjeduju ove, kako navodim, osnovne osobine?
Nadam se da ste napravili kratku pauzu i izvrsili komparaciju ali i ako niste ja cu je svakako u nastavku izvrsiti.
Dakle kao prvu osnovnu osobinu, iz Pruscakovog idealnog vladara, navodim ucenost i mudrost.
Da bi vladar uspjesno obavljao svoju duznost kao prvo treba da bude ucen odnosno mudar da u svakom trenutku zna kako i na koji nacin se izraziti te kako i na koji nacin reagirati u nekoj situaciji. U nasoj historiji od strane nasih vladara vidjeli smo brojne propuste upravo zbog neposjedovanja ove osobine (ucenost i mudrost). Ne adekvatno izrazavanje ili ne adekvatno reagiranje u nekoj situaiciji ovu drzavu je kostalo mnogo puta i brojna pitanja su ostala ne odgovorena ili pogresno odgovorena, pitanja koja su nerjetko bila od vitalnog interesa drzave.
Kao drugu osnovnu osobinu navodim obrazovanost.
Poznata vam je cinjenica da nasi vladari nisu uvijek bili visoko obrazovani ljudi, ili su bili obrazovani, ali ne i za funkciju koju su obavljali. Kao sto je nedostatak prethodne osobine (ucenost i mudrost) ovu drzavu kostalo mnogo puta tako je i u ovom slucaju. Doktor neka obavlja medicinske poslove, ekonomist ekonomske, trgovac trgovacke, arhitekta arhitektonske, a poslove vladara neka obavlja covjek obrazovan u drustvenim i samo drustvenim naukama. Zasto ovo govorim? Pa iz jednostavnih razloga sto covjek „drustveno obrazovan“ dobro poznaje drustveno-psiholosku materiju sto podrazumjeva poznavanje odnosa u drustvu i poznavanje ljudskog uma, sto mu daje mogucnost da bude lukav i mudar. Iz drustvenih nauka posebno izdvajam politologiju, jer ljudi politolozi odlicno poznaju materiju o drzavi, medjunarodnim odnosima, diplomatiji i javnom mnijenju te kao takve smatram najpodobnijim za obavljanje funkcije vladara.
Kao trecu osnovnu osobinu, iz pruscakovog idealnog vladara navodim pravednost, dobrotu i razumnost.
Iz dogadjaja koji se desavaju u posljednjih deset godina vidimo da je u umovima nasih vladara ova osobina odavno odsutna, a to narocito vidimo kada su u pitanju, temelji naseg drustva, demobilisani borci, ratni vojni invalidi te porodice poginulih boraca, sehida. Tretman prema ove tri kategorije stanovnistva nije ni pravedan, ni razuman, niti tu ima imalo dobrote, on je neljudski, nemoralan i tiranski. Ljudi koji su zrtvovali svoj dusevni mir, svoje dijelove tijela, izgubili oca, brata, sina, ili muza za svoju domovinu zive na rubu egzistencije. Neka je sram vladara sto su ovakvo nesto dopustili. Sramotna je cinjenica, i to sto smo imali nedavno kada je boracka populacija, trazeci svoja prava, dosla u sukob sa ljudima s kojim su branili svoju domovinu (policijom). Nasi vladari nisu se ni pojavili da se obrate svome narodu, a kamoli sprijecili taj sramotni cin. Ovo je cisti primjer nemorala, neljudstva i ne dobrote.
Cetvrta, osnovna, osobina koju vladar treba u svom karakteru da posjeduje jest smisao za prijateljstvo.
Pod ovim podrazumjevam da vladar, treba da ostvaruje prijateljske odnose kako sa drugim drzavama, tako i sa svojim stanovnistvom. Prijateljstvo, nasih vladara, sa drugim drzavama je jako bitno za nasu domovinu. Kao sto covjek ne moze bez prijatelja, isti je slucaj i sa drzavom. Prijateljski odnosi sa drugim drzavama u nekim situacijama mogu biti od kljucne vaznosti, ali nasi vladari ipak ne misle tako. Oni umjesto otvorene politike, prema drugim zemljama, primjenjuju zatvoreni tip te postavljaju nesavladive barijere za svoje stanovnistvo u smislu komunikacije, kulturnog obrazovanja te obrazovanja uopste. Kada govorim o prijateljstvu vladara sa svojim stanovnistvom, mislim da je ono mnogo bitnije od ovog prvog. Kada bi komunikacijski put izmedju vladara i stanovnika bio jednostavniji, kada bi bio bez ovolikih prepreka, smatram da bi se mnogi unutardrzavni i unutarnacionalni problemi lakse rijesili, jer dijalogom se sve rijesava.
Dakle, postovani citaocu, iz ove moje kratke komparacije sa osobinama Pruscakovog „idealnog vladara“ koje smatram osnovnim osobinama, vidimo da nasi vladari ne ispunjavaju kriterije za funkciju koju obavljaju, i iz tog razloga im pripisujem pridjev nemoralni.
Izvor: DOMOVINA.webs.com
Sloboda govora
Autor: MUMINOVIC Mersa
Razmjenjivanje i razumijevanje tuđih stavova i mišljenja o problemima prisutnih među nama oduvijek je bilo suzdržano i nadasve promišljeno i precizno uređeno unutar krugova onih koji drže sve konce u svojim rukama. Prema istraživanju Freedom House-a „Sloboda u svijetu 2010“ Bosna i Hercegovina je raspoređena u grupu „djelomično slobodne“ zemlje za medije. Bosna i Hercegovina je dobila ocjenu tri za građanske slobode i četiri za politička prava. To ipak ne možemo smatrati zadovoljavajućim ako se uzme u obzir da je najbolja moguća ostvariva ocjena jedan. Po mom mišljenju to se može poboljšati bez učešća vlade, uz snažnu volju pojedinaca koji trebaju djelovati kao grupa, a i dalje zadržati svoje posebnosti i jedinstvenost unutar te grupe. Većina ljudi šuti, sjede prekrštenih ruku i čekaju da neko drugi učini sve promjene na bolje umjesto njih. Na kraju, to je i najjednostavnije i najlakše rješenje, ali ne najefikasnije. Naš velik problem je u neshvatanju jačine riječi običnog čovjeka izgovorene više puta tuđim glasom. Nijedan problem ne može biti riješen ako nije obojan glasom mnoštva. Samo tako početak značajnih problema može zazuzeti dostojno mjesto u očima onih kojima je data u ruke moć da naprave promjene.
Ako izgovorimo i proširimo naše ideje, tj. ako povećamo slobodu medija samim tim povećavamo svijest naroda na kojem ostaje da ideje sprovede u djela. U ovoj zemlji to predstavlja velik problem, a od toga treba započeti. No, nismo mi jedina zemlja s tim istim problemom. Prema navedenom istraživanju Freedom House-a opća ocjena izvještaja je da sloboda medija u svijetu u 2009. opada četvrtu godinu zaredom, predstavljajući tim najduže uzastopno razdoblje opadanja globalnih sloboda u 40-godišnjoj historiji istraživanja. Prema riječima poznatog liberalnog mislioca John Stuarta Milla sloboda govora nije važna samo zato što svako ima pravo na slobodu izražavanja, nego zato što i zajednica u kojoj živimo ima pravo čuti naša razmišljanja. Ponekad nije ni važno da li su naše riječi bile ključni faktor u rješavanju nečeg ili sprovođenju neke korisne ideje, važnije je htjeti i znati razumijeti mišljenja onih koji su odlučni u sprovođenju istog. Ljudi ponekad stvaraju strah zbog pritiska i netolerancije zajednice u kojoj žive od izražavanja vlastitog mišljenja, i zato je upravo važan faktor promjene slušanje i prihvatanje drugih i njihovih mišljenja iako ponekad i ne slažući se s njima. Mediji imaju snažnu moć u širenju glasa naroda, samo što toj moći treba još snažnija potpora da bi uspjela izvršiti svoj zadatak- štićenju jednog od osnovnih ljudskih prava: govoru.
Istraživajući o ovoj temi za oko mi je zapao citat njemačke društvene teroretičarke Rose Luxemburg, ali na vama ostavljam tumačenje: „Sloboda je uvijek sloboda drukčijeg mišljenja."
Izvor: DOMOVINA.webs.com
